
sprovodi se od 28. novembra.
Zaključak o sprovođenju Javne rasprave o Nacrtu zakona o radnoj praksi na predlog Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja doneo je Odbor za privredu i finansije.
Primedbe i predlozi u vezi ovog nacrta zakona dostavljaju se mejlom (javna.rasprava@minrzs.gov.rs), pisanim putem (Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, ulica Nemanjina 22-26, Beograd) ili putem portala https://ekonsultacije.gov.rs/.
Obaveze poslodavca, šta sme, a šta ne
U Nacrtu zakona o radnoj praksi navedeno je da poslodavac angažuje praktikanta za obavljanje radne prakse zaključivanjem ugovora o radnoj praksi na osnovu koga ostvaruje ugovorenu naknadu, kao i da se ugovorom o radnoj praksi ne zasniva radni odnos.
Predviđeno je i da se ugovor o radnoj praksi zaključuje na period koji ne može biti duži od šest meseci i da poslodavac može da zaključi sa istim licem ugovor o radnoj praksi samo jednom, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Poslodavac koji ima u radnom odnosu do pet zaposlenih može da organizuje radnu praksu za jednog praktikanta, dok poslodavac koji ima u radnom odnosu od šest do 10 zaposlenih može da organizuje radnu praksu za najviše dva praktikanta istovremeno.
Broj praktikanata kod poslodavca koji ima u radnom odnosu više od 10 zaposlenih ne može da bude veći od 20 odsto od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca istovremeno.
Nacrt zakona predviđa i da poslodavac ne može da zaključi ugovor o radnoj praksi sa licem koje je kod njega prethodno bilo zaposleno ili radno angažovano na bilo kom zanimanju, kao i sa licem koje je bilo zaposleno, radno angažovano ili obavilo radnu praksu kod drugog poslodavca u istom zanimanju.
Poslodavac, takođe ne može da organizuje radnu praksu na poslovima na kojima je u prethodna tri meseca utvrdio višak zaposlenih usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad.
Praktikant ima pravo na naknadu za obavljanje radne prakse koja iznosi najmanje 60 odsto osnovne zarade koja u sebi ne sadrži porez i doprinose, za iste ili slične poslove kod poslodavca.
Za vreme obavljanja radne prakse praktikant stiče i prava iz obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa zakonom, kao i prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, osim prava na naknadu za vreme privremene sprečenosti za rad, u skladu sa zakonom.
Novčane kazne za poslodavce
Nacrt zakona je predvideo i novčane kazne od 5.000 do 500.000 dinara za poslodavce ako ne poštuju odredbe ovog zakona.
U obrazloženju ovog zakona navedeno je da su razlozi za njegovo donošenje ti što pored veoma spore tranzicije, mlade u Srbiji karakterišu i relativno nepovoljni osnovni pokazatelji tržišta rada.
Istaknuto je i da u drugom kvartalu ove godine, stopa nezaposlenosti lica starosti od 15 do 29 godina iznosi 16,9 odasto i gotovo je dvostruko veća od stope nezaposlenosti lica starijih od 15 godina koja je 8,5 odsto.
Sa druge strane, stopa zaposlenosti mladih iznosi 40,7 odsto i značajno je niža od stope zaposlenosti za starosnu kategoriju 15+ koja iznosi 51,5 odsto.
Navedeno je i da mlade u Srbiji karakteriše i relativno nizak nivo aktivnosti na tržištu rada i u drugom kvartalu 2025. godine stopa aktivnosti mladih od 15 do 29 godina iznosi 49,1 odsto što je niže u odnosu na stopu aktivnosti ukupnog stanovništva starijeg od 15 godina, koja je 56,2 odsto.
GZS/Tanjug
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2025. Sva prava zadržana.