
Ovaj veliki praznik jedna je od najčešćih krsnih slava u Srbiji, a u brojnim domovima proslavlja se uz slavsku sveću, kolač, žito i okupljanje porodice i prijatelja. Za Aranđelovdan se vezuju brojni običaji i narodna verovanja, od kojih su mnoga sačuvana do danas.
Sveti arhangel Mihailo u hrišćanskoj tradiciji zauzima posebno mesto kao predvodnik nebeske vojske, zaštitnik vere i simbol pobede dobra nad zlom. Njegovo ime u prevodu sa hebrejskog znači „Ko je kao Bog?”, a na ikonama se najčešće prikazuje kao ratnik sa mačem ili kopljem, kojim pobeđuje zle sile.
Prema crkvenom predanju, arhangel Mihailo predvodio je nebeske sile u borbi protiv palih anđela, zbog čega ga vernici poštuju kao zaštitnika i čuvara pravoslavne vere.
Aranđelovdan se smatra drugom najrasprostranjenijom krsnom slavom među Srbima, odmah posle Nikoljdana, a praznik se tradicionalno obeležava 21. novembra.
U srpskim domovima Aranđelovdan se proslavlja uz paljenje slavske sveće, lomljenje slavskog kolača i molitvu. Porodice se okupljaju oko slavske trpeze, dočekuju goste i neguju tradiciju koju su nasledile od svojih predaka.
Prema narodnim običajima, na ovaj dan posebno se ističu gostoprimstvo, milosrđe i pomaganje onima kojima je pomoć potrebna.
Postoji verovanje da Sveti arhangel Mihailo obilazi ljude prerušen u siromaha ili putnika, proveravajući njihovu dobrotu i spremnost da pomognu drugima.
Zbog toga se veruje da na Aranđelovdan niko ne bi trebalo da bude odbijen od kućnog praga, a posebno se naglašava značaj dobrih dela, praštanja i porodične sloge.
Jedna od najpoznatijih nedoumica vezanih za ovaj praznik odnosi se na pripremanje slavskog žita.
U narodu je dugo prisutno verovanje da se za Aranđelovdan ne kuva žito jer je Sveti arhangel Mihailo „živi svetac”.
Međutim, Srpska pravoslavna crkva naglašava da se slavsko žito priprema za svaku krsnu slavu, pa tako i za Aranđelovdan.
Žito se ne priprema zato što je svetitelj preminuo, već predstavlja simbol vaskrsenja, večnog života i molitvenog sećanja na upokojene pretke.
ŠTA SU NAŠI STARI VEROVALI O VREMENU NA ARANĐELOVDAN?
Za Aranđelovdan se vezuju i brojna narodna verovanja o vremenskim prilikama.
Prema jednom od njih, vreme na ovaj praznik može da nagovesti kakva će biti predstojeća zima. U pojedinim krajevima veruje se da vedar i sunčan Aranđelovdan najavljuje blaže zimske dane, dok hladno vreme i mraz predstavljaju nagoveštaj duge i oštre zime.
Ova verovanja deo su narodnog predanja i nemaju naučnu osnovu, ali se i danas prenose među generacijama.
Aranđelovdan ove godine pada u subotu, 21. novembra, pa je slavska trpeza mrsna, budući da Božićni post počinje 28. novembra.
Iako se u mnogim porodicama priprema bogata slavska trpeza, crkva podseća da su suština krsne slave molitva, zahvalnost Bogu, porodično zajedništvo i poštovanje svetitelja koji se proslavlja.
Aranđelovdan je zato mnogo više od porodičnog okupljanja i slavske trpeze. To je dan posvećen veri, dobroti, praštanju i očuvanju tradicije, koja se u srpskim porodicama prenosi sa generacije na generaciju.
GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.