
Iako nije u potpunosti menjao sferu poslovanja, seoski turizam bio je ipak nešto novo, kako za njega, tako i za bližu okolinu, s obzrom na to da ta vrsta turizma nije bila razvijena do današnjih granica.
„Ovo domaćinstvo je funkcionisalo kao i ostala seoska domaćinstva, dok su roditelji bili živi, a nakon toga smo videli šansu u tome da počenemo da se bavimo seoskim turizmom. Ja sam inače svoj radni vek proveo u dečijem i železničkom turizmu. Objekte smo odmah počeli da privodimo nameni da bi smo mogli da krenemo sa poslom. Od početka je sve krenulo lagano. Lepa reč i gvozdena vrata otvara, a ljubaznost je alfa i beta u turizmu. Gostima nudimo dva apartmana, uz prateće sadržaje” priča naš domaćin.

Vasilije Đurić, foto: GZS
Kako Vaso kaže gosti koji odsedaju kod njega kupuju „viđenu stvar” i njihova očekivanja su takva da im se mora pružiti bar minimum onoga što su videli na internetu da bi se zadovoljila njihova očekivanja i da bi se oni ponovo vraćali na Zaovine.
„U održavanju nam pomažu snaha, sin i unuk Luka po kome naše etno selo i nosi ime. A, največi teret je svakako na suprugi Višnji. Što se potražnje tiče, kada su Zaovine u pitanju, ona je veća od ponude. Glavni razlog za to je netaknuta priroda koja obiluje velikim brojem vidikovaca, a izuzrtno je atraktivan i kanjon Belog Rzava koji je po katrgorizaciji spomenik prirode” dodaje Vaso.
Kao što domaćin i sam kaže. Najveći teret ovog domaćinstva je naravno na njegovoj ženi Višnji koja se u ovom poslu obrela nakon odlaska u penziju. A za ovih 15 godina, kaže ugostila je turiste iz svih krajeva sveta.
„U početku se nisam baš najbolje snašla, ali kako je vreme prolazilo sve više i više ljudi sam upoznavala. Pa sam učila i njihove navike. Odgovarali smo jedni drugima, pa su se vremenom sa njima razvila i prijateljstva. Inače smo za ovih 15 godina imali goste iz celog sveta, od Indonezije, Francuske, Engleske, Italije... Dočekujemo ih sa domaćim hlebom, sačom, jagnjićima, prasićima, gulašom i sve to zajedno sa njima pripremamo” priča nam domaćica Višnja.

Višnja Đurić, foto: GZS
Vaso dosta polaže na tradiciju, pa je jedan od objekata na njegovom imanju u originalnom izdanju iz 1908. godine. A, što se tiče kategorije gostiju, oni uglavnom dolaze iz urbanih sredina.
„Največi utisak na goste ostavlja kada vide nešto autentično i originalno. A, kada je u pitanju Beograd najviše ljudi dolazi iz „kruga dvojke”, jer to su gosti koji žele da pobegnu od svakodnevnice i gradske gužve, ali i da nauče nešto novo” objašnjava Vaso profil i želje gostiju.
A, jedan od pokazatelja da se Đurići na izuzetno uspešan način bave ovim poslom jeste i poseta koja se odigrala pre pet godina, kada je njihovo domaćinstvo sa svojom porodicom posetio ni manje ni više do najbolji teniser svih vremena i jedan od najvećih svetskih sportista Novak Đoković.
„Najveća reklama i istovremeno čast za nas je bila poseta Novaka Đokovića. On je tom prilikom rekao da najviše ceni to što smo uspeli da sačuvamo ono što čini nasledstvo jednog naroda, a to su kultura i tradicija” završava Vaso.
Domaćinstvo porodiće Đurić samo je jedan od uspešnih primera seoskog turizma na teritoriji opštine Bajina Bašta, a s obzirom na prirodne lepote ovog kraja možemo samo konstatovati da sve mogućnosti za uspešno bavljenje ovim poslom nisu ni približno iskorišćeni u punom potencijalu.

Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.