
Sa jedne strane bili su država, meštani i mediji koji su verovali u razvoj ovog kraja, a sa druge oni koji su se javno protivili projektu, organizovali proteste, učestvovali u blokadama, boravili na gradilištu ili kroz medijske nastupe i objave osporavali izgradnju.
Ideja je krenula od predsednice Vlade Ane Brnabić, poreklom Požežanke iz sela Gorobilje.
„Ovuda sam kao dete i kao student često prolazila. Prošla sam svet i videla mnoge takve vidikovce po kojima su se prepoznavale čitave regije, ali nijedan nije na lepšem mestu nego ovaj. Videla sam ga u svojim mislima, a tada nisam ni sanjala da će me život dovesti do mesta predsednice srpske vlade i da ću biti u prilici da svoje mladalačke vizije ostvarim. Nisam ga sagradila ni za brata, ni za svoj biznis, već kao trajnu uspomenu Zapadnoj Srbiji, srpskom narodu i putnicima namernicima koji će baš gore, na vrh Kablara, dolaziti sa svih delova sveta”, kazala je jednom prilikom Ana Brnabić našem reporteru.
Za sve je dobila veliku podršku predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i još nekoga posebno važnog - meštana kablarskih, dobrim delom opustelih i zaboravljenih sela. Ta podrška bila je ključna da se istraje uprkos brojnim pritiscima, osporavanjima i pokušajima da se gradnja zaustavi.
Ostaće zauvek upamćena dobra volja ljudi koji nisu davali samo podršku, već i svoja imanja, koji su pomagali graditelje, hranili ih i delili sa njima sve nevolje kroz koje se prolazilo. Tu su Kandići, Karanci, Čvrkići, Starčevići, Todorovići i mnogi drugi domaćini kablarskog kraja.
Ne sme se zaboraviti ni ono što je učinio Ivan Čvrkić, čačanski advokat, koji je, iako politički neistomišljenik aktuelne vlasti, bez naknade ustupio deo imanja i time pružio podršku svom narodu, svom kraju i državi.
Takvi gestovi pokazuju da postoje trenuci kada su Kablar, narod i budućnost važniji od dnevne politike.
KABLAR PAMTI I DOBRO I LOŠE
Prema dokumentaciji i arhivi GZS, među javno istaknutim protivnicima projekta bili su aktivisti i javne ličnosti koji su se protivili gradnji vidikovca na Kablaru. Ljiljana Bralović organizovala je proteste na Kablaru, Jevgenije Dimitrijević danima je boravio na gradilištu, o čemu postoje fotografije, dok su Vladimir Milivojević, Dragan Simović i Miloš Kuvekalović, kako je tada objavljeno, bili privedeni tokom događaja na Kablaru.
Ulogu u javnom osporavanju projekta imali su i pojedini mediji. Stojan Marković, vlasnik Ozon Pressa, kroz taj medij objavljivao je veliki broj tekstova i objava usmerenih protiv izgradnje vidikovca, dok je Nebojša Jovanović, direktor i urednik tog medija, istovremeno kao dopisnik Nove S izveštavao o ovoj temi iz izrazito kritičkog ugla. Miloš Kuvekalović je, takođe, kroz nastupe u opozicionim medijima iznosio tvrdnje i ocene kojima je osporavana opravdanost ovog projekta.
Sa druge strane, jedan običan narodni reporter stao je uz zbunjeni, ali časni kablarski narod, koji se preko noći našao pod uvredljivim komentarima, pritiscima i javnom omalovažavanju. Ljudi koji su samo želeli put, život, turiste i budućnost za svoja sela, pokušavani su da budu predstavljeni kao krivci zato što su verovali u razvoj svog kraja.
Iako je i sam bio izložen napadima, pritiscima i, kako je tada svedočio, kamenovan, Gvozden Nikolić nije ustuknuo. Pozvao je narod da se ne plaši, da veruje svojoj državi i da ne dozvoli da strah pobedi nadu. U danima kada su mnogi ćutali, on je stao pred ljude, osokolio ih i poveo napred, uz poruku da Kablar ne sme ostati zaboravljen, zapušten i zaključan za budućnost.
Tako je glas običnog čoveka sa Kablara dobio snagu, a borba za vidikovac postala mnogo više od borbe za jedan objekat. Postala je borba za dostojanstvo, za sela koja ne smeju da nestanu i za pravo naroda da se raduje razvoju svog kraja.
POBEDA RADA, LJUBAVI PREMA KRAJU I BUDUĆNOSTI, ZA NAUK I ZA PAMĆENJE
Sve to ostaje deo javne hronike jedne velike borbe za Kablar. Istorija će, kao i uvek, odmeriti ko je gradio, a ko osporavao; ko je verovao u razvoj, a ko ga je osporavao i pokušavao da zaustavi; ko je bio uz kablarska sela, a ko protiv projekta koji danas dobija sve potrebne potvrde države.
Sa druge strane, zlatnim slovima ostaće upisani oni koji su verovali da Kablar zaslužuje novu šansu: meštani koji su pomagali, davali imanja, podržavali graditelje i istrajali uprkos pritiscima. Oni su pokazali da se ljubav prema svom kraju ne meri velikim rečima, već delima.
Da se zna: Kablar je dobio vidikovac, Zapadna Srbija turistički biser, a narod će dobro zapamtiti ko je u toj priči gradio, a ko je pokušavao da zaustavi. Jer na kraju uvek ostane ono što je sazidano, ono što služi narodu i ono što otvara vrata budućnosti.
Glas zapadne Srbije
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.