
Na konferenciji za novinare u prostoru „Miljenko Dereta” u Beogradu predstavili su procene stanja u tri ključne oblasti – finansijama, elektroenergetici i naftnoj i gasnoj industriji.
Na konferenciji su govorili ekonomista dr Emir Zildžović, profesor Fakulteta tehničkih nauka dr Stefan Cvetićanin i profesor Rudarsko-geološkog fakulteta dr Dejan Radivojević, koji su zatražili hitno preispitivanje poslovanja pojedinih državnih institucija i strateških preduzeća.
RADIVOJEVIĆ: BENZIN MOŽE DA POSKUPI 21, A DIZEL VIŠE OD 22 DINARA
Profesor Dejan Radivojević upozorio je da 8. novembra ističe odluka o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate za 25 odsto.
Ukoliko Vlada Srbije ne produži ovu meru, prema njegovoj proceni, moglo bi da dođe do značajnog povećanja maloprodajnih cena goriva.
„Možemo očekivati poskupljenje benzina za više od 21 dinar, odnosno dizela za preko 22 dinara po litru”, rekao je Radivojević.
On je naglasio da odluku o produženju smanjenih akciza može doneti Vlada u tehničkom mandatu, dok bi se dugoročnije rešenje moglo tražiti kroz izmene Zakona o akcizama.
Govoreći o snabdevanju gasom, Radivojević je upozorio da kratkoročna produžavanja aranžmana sa Rusijom ne obezbeđuju dovoljnu predvidljivost za privredu i građane.
Predložio je višegodišnji ugovor sa jasno utvrđenim količinama i cenama, ali i razvoj alternativnih pravaca snabdevanja preko Azerbejdžana, Bugarske, Grčke, Mađarske i Rumunije.
Posebno se osvrnuo na budućnost Naftne industrije Srbije, ističući da je potrebno razjasniti uslove eventualne promene vlasničke strukture, obaveze budućih vlasnika i garancije za nastavak rada rafinerije u Pančevu.
„Promena vlasništva ne sme da bude jedino merilo uspeha. Potrebno je ugovoriti i zaštititi dugoročne interese Srbije”, poručio je Radivojević.
CVETIĆANIN: OPREMA U EPS-U DOTRAJALA, REMONTI SE ODLAŽU – POSTOJI RIZIK OD NOVIH TROŠKOVA
Profesor Stefan Cvetićanin upozorio je na stanje u Elektroprivredi Srbije, navodeći da se elektroenergetski sistem oslanja na stare termoelektrane, dok su održavanje i modernizacija pojedinih postrojenja nedovoljni.
Kao primere naveo je blok A2 u Kostolcu, koji prema njegovim rečima nije u funkciji, i blok B2 u Termoelektrani „Nikola Tesla”, čiji je kapitalni remont odložen.
„Zašto se ne ulaže u elektrane? U kakvom su stanju naši proizvodni kapaciteti? Zašto se remonti odlažu i da li se potrebe za električnom energijom moraju nadoknađivati uvozom po nepovoljnim tržišnim cenama?”, upitao je Cvetićanin.
On je zatražio da ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i rukovodstvo EPS-a javno saopšte kakvo je stanje u kompaniji i da li postoje rizici po snabdevanje tokom predstojeće zime.
Cvetićanin smatra da se problemi u energetskom sektoru ne smeju prikrivati niti odgovornost za njih prebacivati na buduću vlast.
„Institucije i ključni resursi države još uvek su u rukama odlazeće vlasti. Samim tim, odgovornost za trenutno stanje ne može se prebacivati na nekoga ko još nije preuzeo upravljanje”, izjavio je Cvetićanin.
Naglasio je i značaj zaposlenih u rudnicima i elektranama, koji svakodnevno održavaju funkcionisanje sistema.
ZILDŽOVIĆ: POTREBNA ISTRAGA O ALTA BANCI, PROVERITI I POŠTANSKU ŠTEDIONICU
Ekonomista dr Emir Zildžović otvorio je pitanje poslovanja Alta banke, kojoj je Narodna banka Srbije 30. oktobra oduzela dozvolu za rad.
On je izneo tvrdnje o velikim nepravilnostima u poslovanju banke, uključujući navode o gotovo 400 miliona evra nezakonito podignutih sredstava i kreditima povezanim licima.
Zildžović smatra da je neophodno utvrditi odgovornost rukovodstva banke, ali i proveriti ulogu državnih preduzeća i Narodne banke Srbije.

„Smatram da je u prikrivanju problema Alta banke moglo da učestvuje više aktera. To su, pre svega, direktori banke, rukovodioci državnih preduzeća koja su deponovala novac u toj banci, ali i rukovodstvo Narodne banke Srbije”, rekao je Zildžović.
Posebno je zatražio proveru načina na koji je Alta grupacija preuzela Jubmes banku, porekla kapitala i poslovanja povezanih lica.
Govoreći o Poštanskoj štedionici, naveo je da je ta banka 2. novembra zatražila pomoć Narodne banke Srbije u upravljanju likvidnošću.
Prema njegovim rečima, potrebno je sprovesti nezavisnu reviziju kreditnog portfelja, uključujući kredit od 350 miliona evra za nacionalni stadion.
„Ovo nije pitanje politike, ovo je pitanje države i njenih građana”, poručio je Zildžović.
STUDENTSKA LISTA TRAŽI HITNE ODGOVORE – NA POTEZU VLADA I DRŽAVNE INSTITUCIJE
Predstavnici Studentske liste poručili su da je neophodno hitno utvrditi stvarno stanje u bankarskom i energetskom sektoru, zaštititi javna sredstva i obezbediti stabilno snabdevanje građana strujom, naftom i gasom.
Posebno su naglasili da se odluke o akcizama, energetskim ugovorima i poslovanju državnih preduzeća ne smeju odlagati do formiranja nove vlade.
Ipak, važno je naglasiti da su upozorenja o poskupljenju goriva, mogućim problemima u snabdevanju strujom i nepravilnostima u bankama procene i tvrdnje predstavnika Studentske liste, a ne potvrda da će do poskupljenja, restrikcija ili drugih posledica sigurno doći.
Za konačnu ocenu potrebni su i zvanični podaci Narodne banke Srbije, EPS-a, NIS-a i nadležnih ministarstava.
GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.