
na kojem će se kandidovati nekoliko gorućih tema važnih za budućnost Kamenice, Gojne Gore, Družetića, Koštunića, Teočina, Leušića... Ključni problem je vodosnabdevanje i nema sumnje da će to biti tema broj jedan. Voda je problem koji se ubrzano mora rešavati a razmatraće se nekoliko opcija, od vodosistema Rzav do arterskih bunara.
Otvorena tema je i rekonstrukcija dotrajalog magistralnog puta od Pranjana preko Kamenice, Gojne Gore do Miloševe Dobrinje kako bi se ova sela, decenijama zapostavljena, spojila sa autoputem. Seoski Dom u Pranjanima sagrađen je polovinom prošlog veka kulukom i dobrovoljnim radom meštana. Zla sudbina kao i mnoge druge, stigla ga je krajem prošlog veka, ali jedan je od retkih koji je preživeo u ovim krajevima. Poslednje tri decenije bio je zatarabljen, obrastao u korov, dok je jedna strana sale u kojoj će večeras biti održan zbor bila provaljena. Opština Gornji Milanovac na licitaciji izdala je u zakup deo doma koji je renoviran, ali ostalo je nerešeno dve trećine objekta koji i dalje nagriza zub vremena i koji prokišnjava. Ideja je da se i on rekonstruiše, da se u njega smesti biblioteka koja je u privremenoj prostoriji, lovačko udruženje, prostor za saborske aktivnosti, razmišlja se o osnivanju turističke organizacije Ravna Gora, tu bi bio instaliran bankomat Banke Poštanska štedionica koji bi bio jedini u krugu od 30 kilometara. Projekat novog izgleda Doma je urađen a rekonstrukcija bi koštala oko 90 miliona dinara.

Put do Dobrinje preko Kamenice i Gojne Gore u dužini od 20 kilometara je rađen takođe polovinom prošlog veka i od tada, sem krpljenja udarnih rupa ništa pipnuto nije. Rekonstrukcija bi dobro došla, jer ova saobraćajnica je žila kucavica za Kamenicu i Gojnu Goru a spaja saobraćaj preko Duškovaca i Tometinog polja za Divčibare.
Samo selo Pranjani broji oko 2000 stanovnika dok sa ostalim ravnogorskim selima, koja gravitiraju ka ovoj varošici, broje blizu 5000 duša. Pranjani su postali središte ovog planinskog kraja i važe za selo koje je rekorder u broju porodica sa troje i više dece. Ima školu, Dom zdravlja, obdanište, tri prodavnice, benzinsku pumpu, četiri kafane. Nikada više država i opština nisu pomogle ovaj kraj. Oživeli su Gorski aerodrom koji je postao atrakcija, povezali selo sa auto - putem što je oko 40 kilometara od aerodroma, a Pranjani su jedino selo u ovom delu Srbije u kojem je urađena kanalizacija. Ostalo je da se instaliraju kolektori za prečišćavanje vode i biće u funkciji.
Hoće li selo nastaviti napred ili se zaglibiti u politici?
Nikada ovaj kraj nije imao takvu podršku svoje države koji je decenijama zbog Ravne Gore bio izolovan. Iz Pranjana do bilo koje svetske metropole danas možete stići a da ne nagazite ni na jednu jedinu udarnu rupu, što je do pre pet godina bilo nezamislivo. Selo je dobilo Sabor, narodnu svetkovinu koja svake godine u ovaj kraj dovede na desetine hiljada gostiju.

Večeras će se verovatno prelomiti nova sudbina ovog kraja a meštani će birati da li žele dalji razvoj svoje postojbine ili će nasesti na priču ekologa i aktivista koji smatraju da puteve gradi Rio Tinto, da im je država neprijatelj, da Sabor treba izmestiti...
Na zbor je pozvala svoje pristalice i Ljiljana Bralović koja je meštanka Pranjana, a podršku joj je u Preljini najavio Aleksandar Jovanović Ćuta.
Sudbina sela je u narodnim rukama
Inače, meštani ovog pobrđa Suvobora, Maljena i Ravne Gore su čestit svet, oduvek se bavio poljoprivredom, stočarstvom i voćarstvom. U svim nedaćama koje su stizale Srbiju kroz istoriju uvek su bili prvi na braniku svoje otadžbine i gotovo da nema kuće koja nije priložila svoju žrtvu, od Soluna pa do Ravne Gore. I uvek su znali da procene šta im je činiti. Večeras će odmeriti šta im je važnije, država ili politikantsvo, svoj kraj i svoje ognjište umesto praznih i naduvanih bajki o ekologiji koju smo gledali u oči do pre nekoliko godina. Tada nam je razno „bilje, žbunje, trnje i drveće” raslo u sred sela do kojeg smo stizali preko udarnih rupa od Ibarske preko Povitog i Vodeničkog brda!
Pa narode moj, biraj!
GZS - G. Nikolić
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.