poštanska  - velika leva
close
banner-itembanner-itembanner-itembanner-item

„DVA SVECA POVEZANA SU NERASKIDIVOM VEZOM” – NARODNO VEROVANJE KOJE POVEZUJE ĐURĐEVDAN I MARKOVDAN

07/05/2026
image-gallery-item
Foto: RINA

Slušaj vest

Čačak - Nakon što je veliki broj Srba obeležio svog sveca Svetog Đorđa mnogi vernici sutra slave Markovdan.

 
Za ovog sveca vezani su mnogi običaji i narodna verovanja, a mnoga od njih i danas se i danas praktikuju. Kao i Đurđevdan blisko je povezan sa prolećnim ciklusom običaja i sa svim što ima veze sa buđenjem prirode.


1778157237936
Snežana Ašanin, Foto: RINA

- Da bi godina bila rodna veruje se da tada treba početi neke radove. Takođe, važi verovanje da treba ustati rano na oba sveca da bi ljudi bili vredni i da ih ne bi hvatao dremež tokom čitave godine. Takođe, naš narod veruje da ukoliko zadremate na Đurđevdan, da to isto treba uraditi i na Markovdan, da mu godina ne bi bila loša i to da spava na istom mestu. Naši stari vodili su se logikom da dva minusa daju plus, to znači faktički da se iskupe za to što su učinili na Đurđevdan - kazala je za RINU etnolog Snežana Ašanin.

Bez obzira koliko bilo brzo vreme u kom živimo, tradicija vezana za praznika sačuvala se do današnjih dana. Dan koji deli Đurđevdan i Markovdan takođe je jedan od važnijih dana u godini.

- Ova dva sveca u nekako spojena, time što je samo jedan između njih, znajući da mi slavimo po tri dana, nekako se poklapalo sa trećim danom, odnosno prvim danom slave svetog Marka i to ima jako velike veze i simbolike i da su ova dva sveca povezana u jednu neraskidivu vezu - rekla je Ašanin.

Markovdan nije samo još jedan praznik – on je podsetnik da mir dolazi kad stanemo, okrenemo se veri i unutar doma posadimo ono što zaista želimo da cveta: ljubav, mir i zaštita.


Ovaj dan u narodu ima posebnu težinu – ne samo zbog svetitelja koji je preneo Reč Hristovu širom sveta, već i zbog običaja i verovanja koja se s njim prenose kroz generacije.

Jedan od najlepših običaja vezanih za Markovdan jeste unošenje ljiljana u dom, jer se veruje da ovaj cvet privlači sreću, mir i blagostanje, štiti kuću od nesreće i duhovno je osvećuje.


Ljiljan – „Bogorodičin cvet“ koji je niknuo iz Isusovih suza


1778158668929
Foto: Ilustracija


U hrišćanskoj simbolici, ljiljan je jedan od najuzvišenijih cvetova. Legenda kaže da je nastao iz suza Isusa Hrista, koje su pale na zemlju tokom Njegovog pogubljenja. Otuda i njegova povezanost sa nevinim stradanjem, nadom i duhovnom čistoćom.

Zovu ga i „Bogorodičin cvet“, jer se veruje da je bio omiljeni cvet Device Marije. Njegove tri latice simbolizuju Svetu Trojicu, ali i tri Marijine osobine: nevinost, pobožnost i skromnost.

Zato je u našem narodu običaj da se na važne praznike ljiljan donosi u dom – kao znak čiste vere, zaštite porodice i molitve za blagostanje.


Unošenje ljiljana u kuću ima za cilj da vas zaštiti od zlih sila, ali i donese duhovni mir i plodnost u svakom smislu – kako na njivama, tako i u srcima.


Zašto se na Markovdan ne radi – i zašto cvet štiti dom


Markovdan se u narodu zove i „blagi dan“, ali se u isto vreme ne sme narušiti njegov mir. Veruje se da ko tog dana radi u polju ili dvorištu, rizikuje da ga stignu oluje, grad ili nesreća tokom cele godine – jer Sveti Marko hoda svetom s „korpom punom grada“ i kažnjava one koji ne poštuju dan odmora i molitve.

 

Kako da obeležite Markovdan kod kuće


– Unesite ljiljan u dom – idealno na sto ili u ikonu
– Upalite sveću Svetom Marku i pročitajte kratku molitvu
– Nemojte raditi ništa teško, posebno ne u bašti, polju ili oko kuće
– Ne spavajte preko dana (osim ako vam treba „oproštaj od Đurđevdanskog sna“)
– Okupite porodicu i razgovarajte o veri, duhovnim temama i unutrašnjem miru



Glas zapadne Srbije


ĐURĐEVDAN MARKOVDAN NARODNA VEROVANJA

Podeli

facebooktwitterpinterestredditlinkedinwhatsappvibertelegrammail

Dodaj komentar

Ime i prezime
Komentar

Dodaj sliku

image-gallery
|
Dodaj linkclose
1+1=

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.

desno veliki baner gzs

Impressum

Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.


locationŽupana Stracimira 9/1, Čačak

mailredakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com


Izrada: DD Coding

© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.