
Njeno ime vekovima se vezuje za veru, isceljenje i utehu, a praznik se u Srbiji obeležava uz brojne običaje i molitve. Sveta Petka je, prema broju svečara, među šest najčešćih krsnih slava u našoj zemlji.
O životu svetiteljke, njenom istorijskom putu i značaju koji ima u narodu govorila je Snežana Šaponjić Ašanin, etnolog Narodnog muzeja u Čačku.
„Ovo je praznik Svete Petke Paraskeve, koja je živela u desetom veku i potiče iz Epivata, iz pobožne porodice. Zamonašila se u Carigradu, u crkvi Svete Sofije, a potom se podvizavala u jordanskoj pustinji. Nakon njene smrti, sasvim slučajno otkriveno je da je njeno telo ostalo netruležno. Njene mošti prešle su mnogo kilometara iz Carigrada, preko Trnova i manastira Ljubostinje, do Beograda, gde su se na Kalemegdanu nalazile 104 godine. Potom su vraćene u Carigrad, a danas se čuvaju u Jašiju, u Rumuniji”, rekla je Šaponjić Ašanin.
Snežana Šaponjić Ašanin, etnolog Narodnog muzeja u Čačku, foto: 4N Studio
Prema njenim rečima, put kojim su mošti Svete Petke prolazile svedoči o dubokom poštovanju koje je svetiteljka uživala širom Balkana, naročito u Grčkoj, Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji.
„Danas je veoma važno setiti se svetosti takve žene, koja predstavlja zaštitnicu žena, siromašnih, bolesnih i obespravljenih. Sveta Petka je, prema broju svečara, šesta slava u Srbiji. Kao žena u crnom, mnogima se pojavljivala u snovima, a i njoj samoj su se, prema predanju, mnoge stvari otkrivale kroz snove. Ljudi su tako dobijali poruke o svetiteljki i njenoj svetosti. Njene mošti nalaze se u Jašiju, dok se dva prsta čuvaju u crkvi na Kalemegdanu, gde je i sveti izvor. U Srbiji postoje brojni izvori posvećeni Svetoj Petki, kao i čestice njenih moštiju kojima se vernici klanjaju, posebno u nevoljama i bolesti”, zaključila je Šaponjić Ašanin.
Sveta Petka u hramu u Čačku, foto: 4N Studio
Sveta Petka i danas zauzima posebno mesto u duhovnom životu vernika.
Njeno ime priziva veru, nadu i utehu, a predanje o njenom životu i moštima svedoči o tradiciji koja se vekovima čuva i prenosi s kolena na koleno.
GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.