
koji je zajedno sa svojim ocem konstruisao i osmislio mašinu za bušenje istih.
„U eri ovako naopredne tehnologije zaista nije lako bušiti rupe na saskijama, moj otac i ja smo konstruisali mašinu za bušenje rupa, to je automatska mašina. Ovo je čisto naša srpska pamet iz našeg kraja, mi smo naša idejna rešenja sproveli u dela. Mi prvo na mašini proizvodimo četvrtaste saksije koje nemaju rupe, ranije smo ih bušili na primitivan način. Onda smo sami smislili mašinu koja buši te saksije”, pojasnio je Aleksa.

Aleksa Radovanović, Lučani, foto: 4N Studio
Aleksa kaže da je njegova i ideja njegovog oca bila zahtevna i oni su do sada u posudama za setvu i sadnju cveća i povrća izbušili na milijarde rupa.
„To je ona narodna kada ljudi kažu 'Daj, nisi izmislio rupu na saksiji', kao, uvreženo je mišljenje da je to nešto jednostavno i lako. U XXI veku, uopšte to nije lako, ni jednostavno, jer više rupa na jednoj saksiji u automatskom režimu, na hiljade saksija u dnevnoj proizvodnji sa probušenim rupama, tačno na odeređenom mestu”, kazao je on.
Prema rečima ovih vrednih i inovativnih Dragačevaca, naizgled je lagan, ali je evoma kompleksan posao, za koji je bilo potrebno upotrebiti ogromno znanje iz elektrotehnike i mašinstva.

I za rupe na saksiji potrebna inovativna ideja, foto: 4N Studio
„Na mašini za bušenje rupa na saksijama je zaokruženo, sigurno više od pet zanimanja. Recimo tu su i elektronika, pneumatika, mehanika, znači kompletno mašinstvo i naravno ogromno radno iskustvo koje je tarje više od 25 godina u samoj izradi mašina. Mi sami pravimo mašine, sami izrađujemo alate, tu je da kažem kruna našeg višegodišnjeg rada”, kazao je Aleksa.

I za rupe na saksiji potrebna inovativna ideja, foto: 4N Studio
Njegov otac Slavko Radovanović koji je začetnik čitave priče rekao je da je srpska pamet visoko kotirana i vredna svake pažnje.

Slavko Radovanović, foto: 4N Studio
„Svaki šraf je ovde prošao kroz naše ruke. Nismo krenuli sa nekim velikim kapitalom, već sa skromnim sredstvima. Sve ovde od mašinskih sklopova je napravljeno našim radom i zalaganjem. Nismo pravili motore i elektroniku , to smo jedino kupovali gotovo. Međutim, ako gledate kompletno sve mašinske sklopove, sve je delo naših ruku. Kada se kaže Srbin, to se misli na čoveka, koji ima kvantni um, to je neistarženo, kao svemir, to je srpska pamet. Ne postoji granica, uzmite bilo koju oblast, videćete, mi smo najdominantniji narod su Srbi”, zaključio je Slavko.

I za rupe na saksiji potrebna inovativna ideja, foto: 4N Studio
Iako krajnji proizvod u vidu rupa na saksiji deluje veoma jednostavno, zapravo, samo Radovanovići znaju koliko je kompikovano, jer su u svojoj proizvodnji zategli svaki šraf i primenili najmanje pet zanimanja.
GZS
Prilog emitovan na Prvoj televiziji

Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.