
„U poslednjih 20 godina se aktivno prati populacija mrkog medveda zajedno sa Prirodnjačkim muzejom i Biološkim fakultetom iz Beograda. Radi se nekoliko načina monitoringa, odnosno praćenja populacije, imamo takozvane ogrlice sa GPS odašiljačima koje služe za praćenje kretanja populacije medveda. Jedna jedinka nosi ogrlicu u periodu od dve godine i do sada smo imali 22 jedinke koje su nosile te ogrlice. Prema tim podacima dobili smo veoma zanimljive i korisne informacije, kuda se oni kreću. To je pokazalo da ne možemo da govorimo o `tarskom medvedu`, već je to regionalna populacija, jer su medvedi koji su ovde markirani ogrlicama, išli na sever Crne Gore, u centralnu Bosnu, centralnu Srbiju, ali ono što je interesantno je da se većina tih medveda u zimskom periodu vraća u svoje brloge na području Tare”, kazao je za GZS Ranko Milanović iz NP Tara.
On je istakao da se na području NP Tara nalazi dvadesetak „foto zamki” – specijalnih kamera koje reaguju na senzor pokreta i koje služe ne samo za monitoring populacije medveda već i drugih životinjskih vrsta.

Sve što treba da znate o medvedu i mogućem susretu sa njim; Foto: GZS
„Radili smo u periodu pre korone i sada ponovo radimo sakupljanje genetskog materijala kako bi se na osnovu DNK analize došlo do precizne populacije brojnosti medveda. Trenutna procena je da na Tari ima od 60 do 70 jedinki. Na osnovu GPS ogrlica utvrdili smo da su to najčešće ženke sa mladima koje imaju teritorijalno ponašanje i mlađi mužjaci koji lutaju po velikim površinama tražeći svoj životni prostor”, rekao je Milanović.
Prema njegovim rečima stav stručnjaka je da ne može doći do prenamnoženja medveda u okviru planine Tare jer na okolnim planinama nema stabilne populacije, tako da je njihova pretpostavka da će se populacija medveda širiti regionalno na druge okolne planine.
Iako nije najbrojnija životinjska vrsta medved se „izborio” da postane simbol planine Tare, a često se može čuti da se ova najveća evropska kopnena zver sve češće može videti u blizini naselja.

Spomenik gospodaru tarskih šuma; Foto: GZS
„Svake godine imamo nekoliko slučajeva napada najčeće na košnice ili na letinu od strane medveda a skoro smo imali situaciju da je medved napao jednog meštanina, ali to je u poslednjih 25 godina drugi slučaj bliskog susreta čoveka i medveda, odnosno napad na čoveka od strane životinje. Na sreću ti susreti nisu česti, dešava se povremeno da ih ljudi vide sa bezbedne udaljenosti”, kaže Milanović.
Uzrok u sve slobodnijem kretanju medveda on vidi u tome što su sela sve praznija.
„Na području Nacionalnog parka imamo tri sela koja su u potpunosti u granicama NP i tu živi oko 740 stanovnika. Malo je ljudi, tako da se i životinje kreću slobodnije, pa se sad dešava da češće turisti primete medveda nego lokalno stanovništvo. Dakle, susreta sa ljudima ima, ali to nije alarmantno i dramatično da bi se neko plašio da dođe na Taru. Ljudi koji žive na ovim prostorima su navikli na taj suživot”, tvrdi Milanović.
.jpg)
Iako su šanse da sretnete medveda male, uvek treba biti na oprezu; Foto: GZS
Međutim, kada je reč o turistima Milanović ističe da treba da znaju nekolko pravila ponašanja.
„To je pre svega kretanje po obeleženim stazama, izbegavati kretanje rano ujutro ili u kasnim večernjim časovima i da se treba kretati u grupi. Ako se krećete sami ne treba da budete tihi, poželjno je da se nešto pevuši ili povremeno zazviždi, pljesnuti rukama, čisto da bi životinjama dali do znanja da ste u prirodi, jer nijedna životinja ne vidi čoveka kao svoj plen i pobeći će pre nego što ih mi primetimo. Ali, ako dođe do situacije da primetite medveda, najbolje je udaljiti se bez skretanja pažnje na sebe jer životinja ne napada sve do one tačke kad se oseti ugroženom”, naglasio je Milanović.
GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.