
- Iako Srbija raspolaže povoljnim prirodnim uslovima za razvoj stočarstvasa 469.000 hektara pašnjaka i livada, velikim brojem neiskorišćenih objekata za smeštaj i uzgoj stoke, prema Popisu poljoprivrede 2023. godine, u Srbiji ima 725.408 grla goveda - što je najmanji broj za proteklih 100 godina, ovaca ima 1.702,682 i koza 149.558 grla. Stanje u stočarstvu Srbije početkom 2025. godine je još lošije sa smanjenjem broja goveda na 698.871 grla, ovaca na 1.684,013 i koza na oko 149.000 grla.
Foto: Seoski sirari Srbije
Takvo stočarstvo u bruto društvenom proizvodu poljoprivrede u Srbiji učestvuje sa oko 22%, što je na nivou najnerazvijenih zemalja u svetu. Zbog smanjene proizvodnje domaćeg mleka i svinjskog mesai sa uvozom istih, Srbija je izgubila prehrambeni suverenitet kao i semenski suverenitet sa uvozom 85% raznih semena u povrtarskoj i ratarskoj proizvodnji - ističe Branislav Gulan,analitičar i publicista.
Jedan od glavnih proizvoda stočarstva je mleko, koje je najkompletnija i najvažnija prirodna namirnica u ishrani ljudi. Mleko predstavlja prvu namirnicu sa kojom se susrećemo nakon rođenja i sadrži skoro sve hranljive materije neophodne za rast, razvoj i održavanje organizma.
Foto: Seoski sirari Srbije
- Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2023. godine, u Srbiji je proizvedeno oko 1.376 milijardi litara mleka, od čega oko 1.344 milijarde litara kravljeg mleka, oko 11. miliona litara ovčijeg mleka i oko 21. milion litara kozjeg mleka.
U strukturi proizvodnje mleka, dominira kravlje mleko sa udelom od 97,7%, dok ovčije mleko učestvuje sa 0,8% a kozje mleko sa 1,5%. Nešto više od polovine proizvedenog mleka otkupi se od strane mlekarske industrije 797 miliona litara, dok se ostali deo od 579 miliona litara proizvedenog mleka koristi za potrošnju, preradu na poljoprivrednim gazdinstvima i malim mlekarama u Srbiji.
Potrošnja mleka u Srbiji je oko 150 litara po stanovniku godišnje i nalazimo se na pretposlednjm mestu po potrošnji mleka, samo je Severna Makedonija ispod Srbije po potrošnji mleka. Primera radi, prosečna potrošnja mleka u Norveškoj i Švedskoj iznosi oko 400 litara mleka po stanovniku. Prema naučnom istraživanju, zemlje u kojima je najveća potrošnja mleka, imaju i najviše dobitnika Nobelovih nagrada.
U Srbiji se godišnje proizvede 60.000 tona sireva u 17. različitih vrsta i jeftino izveze 15.500 tona sireva a uveze i skupo plaća 12.750 tona uglavnom polutvrdih i tvrdih sireva sa zrenjem - ističe Branislav Gulan.
Foto: Seoski sirari Srbije
Imajući u vidu stanje i izazove u stočarstvu a posebno u tradicionalnoj - zanatskoj preradi mleka, grupa stručnjaka je početkom ove godine u Srbiji započela teorijske i praktične obuke za tradicionalnu - zanatsku preradu mleka i organizovala Stručno putovanja Održivo stočarstvo i mlekarstvo u Sloveniji.
U daljem nastavku aktivnosti na održivom razvoju tradicionalne - zanatske prerade mleka u Srbiji, formiran je Inicijativni odbor u sastavu: Jovan Bugarčić, dipl. inž. poljoprivrede za tehnologiju mleka iz Guče; Dušan R. Ivanović, Ekološko društvo Dragačevo - Guča; Prof. dr Vladimir Kurćubić, Agronomski fakultet Čačak; Prof. dr Jelena Miočinović, Poljoprivredni fakultet Beograd i Prof. dr Ksenija Čobanović, Poljoprivredni fakultet Novi Sad, pripremio je Osnivačku Skupštinu Udruženja seoskih sirara Srbije, koja je održana 27. juna 2026. godine u Guči u najstarijoj kafani ‘’Dačo’’ iz 1838. godine.
Foto: Seoski sirari Srbije
Na osnivanju Udruženja seoskih sirara Srbije učestvovali su stručnjaci iz oblasti stočarstva, veterinarstva i tehnologije prerade mleka, poljoprivredna gazdinstva i male mlekare sa proizvodnjom i tradicionalnom - zanatskom preradom mleka, udruženja, zadruge, preduzeća za izradu opreme i nabavku repromaterijala u mlekarstvu i sirarstvu, mediji i drugi učesnici i gosti iz centralne Srbije, Vojvodine, Kosova i Metohije.
Na početku skupa, u ime Inicijativnog odbora, učesnike i goste je pozdravio Jovan Bugarčić, zahvalio se svima za dolazak u Guču i spremnost učesnika za organizovanje i održivi razvoj tradicionalne - zanatske proizvodnje i prerade mleka u Srbiji.
Foto: Seoski sirari Srbije
Potom je Dušan R. Ivanović, član Inicijativnog odbora detaljno predstaviorazlogezaosnivanje udruženja, stanje sa organizovanjem na tradicionalnoj - zanatskoj proizvodnji i preradi mleka u državama u regionu i Evropi, stanje u stočarstvu u mlekarstvu u Srbiji, kao i značaj i potrebu organizovanja tradicionalnih - zanatskih proizvođača i prerađivača mleka u Srbiji.
Osnivanje i rad Udruženja seoskih sirara Srbije planiran je po programu: OD KNJIGE PREKO LIVADE DO TRPEZE gde bi bili obuhvaćeni svi delovi tradicionalne - zanatske proizvodnje i prerade mleka u najkvalitetnije mlečne proizvode, jer najviši kvalitet tradicionalnih - zanatskih mlečnih proizvoda je jedina potencijalna konkurentska prednost malih proizvođača na tržištu, za koji su potrebne obuke i pomoć stručnjaka iz oblasti stočarstva, veterinarstva, tehnologije prerade, promocije i prodaje tradicionalnih - zanatskih mlečnih proizvoda. 
Foto: Seoski sirari Srbije
Održivi razvoj tradicionalne - zanatske proizvodnje i prerade mleka u Srbiji može dati izuzetno značajane doprinose narodu i državi kroz:
- Opstanak i održivi razvoj tradicionalne – zanatske mlečne zajednice u Srbiji kroz bolje informisanje, obrazovanje, organizovanje, saradnju i partnerstvo, promocijuiprodajuproizvoda i usluga;
- Smanjenje krize u proizvodnji mleka, preko tradicionalne - zanatske prerade mleka kroz produženo trajanje, ponudu i prodaju mlečnih proizvoda, opstanak i održivirazvojmlečne zajednice, poljoprivrednih gazdinstava i seoskih sirara kroz dodatu vrednost sa najkvalitetnijim tradicionalnim - zanatskim mlečnim proizvodima;
- Proizvodnju najkvalitetnijeg senenog mleka i mesa sa ishranom domaćih životinja travom, senom i žitaricama, kao preduslov za proizvodnju najkvalitetnijih tradicionalnih-zanatskih mlečnih i mesnih proizvoda;
- Proizvodnju prirodnog sirila u Srbiji od četvrtog dela želudca - sirišta teladi, jagnjadi i jaradi, kako su to naši preci radili u proizvodnji najkvalitetnijih tradicionalnih-zanatskih sireva i drugih mlečnih proizvoda, kako se to i sada radi u Evropskimdržavama;
- Zaštitu i razvoj geografskog porekla tradicionalnih - zanatskih mlečnih proizvoda;
- Organizovanje ’’Puteva sireva Srbije’’ u cilju promocije, prodaje sireva, očuvanja našeg prirodnog, kulturnog i kulinarskog nasleđa i razvoja bolje turističke ponude;
- Razvoj kratkih i mešovitih lanaca snadbevanja tradicionalnim - zanatskim mlečnim proizvodima od proizvođača do potrošača;
- Razvoj programa ’’Poštena cena - Poštena trgovina - Trgovačko partnerstvo’’ kroz razgovor i dogovor u kupoprodaji tradicionalnih - zanatskih mlečnih proizvoda od proizvođača preko trgovine do potrošača;
- Predstavljanje, ponuda i prodaja domaćih najkvalitetnijih tradicionalnih- zanatskihmlečnih proizvoda u Srbiji i inostranstvu u cilju većih ekonomskih prihoda, bolje prezentacije našeg prirodnog i kulturnog nasleđa i raznovrsne turističke ponude.
Osnivači su jednoglasno usvojili predlog za osnivanje Udruženja seoskih sirara Srbije sa sedištem u Guči, kao i Statut udruženja. Na Osnivačkoj skupštini izabrano je i rukovodstvo organizacije.
Foto: Seoski sirari Srbije
Za predsednika Skupštine izabran je Jovica Radovanović, dok će Izvršni odbor predvoditi Jovan Bugarčić iz Guče. Za potpredsednike Izvršnog odbora izabrani su prof. dr Vladimir Kurćubić, prof. dr Jelena Miočinović i prof. dr Ksenija Čobanović. Za sekretara Udruženja imenovan je Dušan R. Ivanović iz Ekološkog društva Dragačevo – Guča.
Po izboru rukovodstva, u skladu sa Statutom, jednoglasno su izabrani i zakonsk i zastupnici Udruženja seoskih sirara Srbije, predsednik i potpredsednici Izvršnog odbora, koji će Udruženje seoskih sirara Srbije predstavljati pred državnim organima, domaćim i stranim organizacijama.
Foto: Seoski sirari Srbije
Na kraju Osnivačke Skupštine predstavljen je i usvojen Program rada Udruženja seoskih sirara Srbije za 2026. godinu, gde je predviđeno informisanje i uključivanje novih članova u Udruženje, predstavljanje Udruženja i njegovih aktivnosti na internet stranici, društvenim mrežama i medijima, istraživanje problema i potreba članova Udruženja u tradicionalnoj–zanatskoj preradi mleka u Srbiji u cilju definisanja plana za razgovore sa nadležnim državnim organizacijama, nastavak obuka za tradicionalnu – zanatsku preradu mleka u Srbiji, kroz teorijske i praktične obuke, praćenje domaćih i stranih konkursa za samostalno i zajedničko učešće Udruženja na konkursima.
Foto: Seoski sirari Srbije
Druga aktivnost na skupu u Guči bila je izložba i degustacija kravljih, ovčijih i kozjih tradicionalnih - zanatskih sireva i drugih mlečnih proizvoda, koje su doneli proizvođači iz raznih krajeva Srbije: razne vrste mekih i tvrdih sireva, kravlji i kozji kajmak, mileram i druge mlečne proizvode, u kojima su uživali učesnici i gosti na skupu u Guči.
Foto: Seoski sirari Srbije
Na kraju skupa, u kafani ‘’Dačo’’ u Guči je za sve učesnike i goste organizovan zajednički ručak sa dragačevskim specijalitetima.
Glas zapadne Srbije
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.