
kojom se od Srbije zahteva otvaranje ratnih arhiva, objavljivanje raspoloživih podataka o masovnim i pojedinačnim grobnicama, rešavanje sudbine nestalih i efikasnije procesuiranje ratnih zločina.
Rasprava je predviđena za 23. novembar, dok bi poslanici o rezoluciji trebalo da glasaju 26. novembra 2026. godine. Dokument, dakle, još nije usvojen, iako ga deo hrvatskih medija već predstavlja kao gotovo izvesnu odluku Evropskog parlamenta.
Inicijativu su podržali hrvatski evroposlanici iz četiri političke grupacije: Karlo Resler iz Evropske narodne partije, Tonino Picula iz redova socijaldemokrata, Stiven Nikola Bartulica iz grupe evropskih konzervativaca i Gordan Bosanac iz redova Zelenih. Podrška više velikih poslaničkih klubova povećava mogućnost da predloženi tekst bude usvojen.
OD BEOGRADA TRAŽE ARHIVE, GROBNICE I ZAKON O NESTALIMA
Prema nacrtu koji prenose hrvatski i srpski mediji, od vlasti u Beogradu traži se da omoguće pristup arhivama koje bi mogle da pomognu u utvrđivanju sudbine nestalih tokom rata u Hrvatskoj.
Od Srbije se zahteva i da dostavi sva raspoloživa saznanja o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica, unapredi saradnju u identifikaciji nestalih i omogući da posmrtni ostaci budu predati porodicama na dostojanstven način.
U dokumentu se poziva i na usvajanje najavljenog zakona o nestalim licima, nastavak borbe protiv nekažnjivosti za ratne zločine i efikasniju pravosudnu saradnju.
Posebno se traži jasna osuda negiranja i umanjivanja ratnih zločina, kao i veličanja ili rehabilitacije osoba koje su za takva dela pravosnažno osuđene.
U predloženom tekstu pominju se pritvorski objekti i logori u Stajićevu, Begejcima, Nišu, Beogradu, Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici, kao i Velepromet u Vukovaru.
HRVATSKA TVRDI DA JOŠ TRAGA ZA 1.725 OSOBA
Predlagači rezolucije navode da su još nerešeni slučajevi 1.725 osoba nestalih tokom rata u Hrvatskoj. Prema podacima iz predloga, za 1.341 osobu nije poznata sudbina, dok je za 384 lica potvrđeno da su stradala, ali mesta na kojima su sahranjena još nisu pronađena.
Hrvatski evroposlanici ističu da utvrđivanje sudbine nestalih predstavlja ljudsku i civilizacijsku obavezu, nezavisno od nacionalnosti žrtava.
Karlo Resler ocenio je da Vukovar predstavlja poseban nacionalni, istorijski i civilizacijski trenutak za Hrvatsku, koji zaslužuje da bude ozbiljno razmatran na evropskom nivou.
Tonino Picula, koji je ujedno izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, poručio je da Vukovar nije važan samo za Hrvatsku već i za čitavu Evropu, posebno u svetlu rata u Ukrajini.
TEŠKE KVALIFIKACIJE NA RAČUN SRBIJE
Predlog rezolucije sadrži i oštre političke i istorijske kvalifikacije. U njemu se razaranje Vukovara predstavlja kao posledica „Miloševićeve velikosrpske agresije“, dok se grad opisuje kao prvi evropski grad posle Drugog svetskog rata koji je gotovo potpuno razoren tokom višemesečne opsade.
Kancelarija Evropskog parlamenta u Zagrebu navodi da su posle ulaska JNA i srpskih paravojnih jedinica u Vukovar usledila ubistva najmanje 250 hrvatskih ratnih zarobljenika i civila na Ovčari.
Hrvatski mediji rezoluciju uglavnom predstavljaju kao dugo očekivano evropsko priznanje stradanja Vukovara, ali i kao direktnu poruku Beogradu da otvori arhive i pomogne u otkrivanju grobnica.
Istovremeno, ovakve formulacije mogle bi da izazovu nove političke polemike u Srbiji, posebno ukoliko rezolucija ne obuhvati i srpske žrtve, stradanja i progon Srba tokom ratova devedesetih godina.
REZOLUCIJA NIJE ZAKON, ALI NOSI POLITIČKU TEŽINU
Rezolucija Evropskog parlamenta nije zakon niti neposredno obavezujući akt za Srbiju. Ona, međutim, može imati značajnu političku težinu, a njeni zahtevi mogu se pojaviti u izveštajima i uslovima koji prate pristupne pregovore Srbije sa Evropskom unijom.
Ova inicijativa dolazi posle odvojenog zahteva grupe evroposlanika da se razmotri zamrzavanje pristupnih pregovora sa Srbijom dok vlasti u Beogradu nedvosmisleno ne odbace veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Zvanična reakcija Vlade Srbije na najnoviji predlog rezolucije za sada nije objavljena.
Konačni politički domet inicijative biće poznat posle glasanja u Evropskom parlamentu. Ukoliko rezolucija bude usvojena, Srbija će se suočiti sa novim zahtevima iz Brisela – da otvori arhive, objavi podatke o mogućim grobnicama, ubrza rešavanje sudbine nestalih i jasno se odredi prema veličanju osuđenih za ratne zločine.
GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.