
Osnovan 1981. godine, ova oaza prirode dom je 1.156 biljnih vrsta, 58 vrsta sisara i čak 140 vrsta ptica. Još jedna specifičnost Nacionalnog parka „Tara” jeste i to što se celom svojom površinom nalazi na teritoriji opštine Bajina Bašta.
„Do 2015. godine površina nacionalnog parka je bila oko 19.000 hektara ali je nakon toga celo područje Zaovina dodato nacionalnom parku te je došlo do tog proširenja. Na ovoj površini negde oko 47 odsto zemljišta je privatno vlasništvo, dva odsto pripada Srpskoj pravoslvnoj crkvi, odnosno manastiru Rača, dok je ostatak državno zemljište”, rekao je Ranko Milanović iz Nacionalnog parka „Tara”.

Mitrovac na Tari, ušuškan u lepoti netaknute prirode; Foto: GZS
Kako je reč o nacionalnom parku, mestu gde se priroda čuva u njenom izvornom obliku, postoje i određene restrikcije kada je izgradnja objekata u pitanju.
„Same zabrane gradnje na prostoru nacionalnog parka nisu toliko striktne ali su jasno definisane procedure kao i da za veći deo Tare postoji urbanističko-planska dokumentacija koja definiše šta, gde i kako može da se gradi. Lokalno stanovništvo ima nešto liberalnije uslove pod kojima može da funkcioniše dok svi ostali moraju dozvole potražiti u Beogradu, kod nadležnih ministarstava, što nekada mogu biti i malo sporije procedure. U tom kontekstu, turizam se ipak razvija bez nekih preteranih ograničenja. Ona ograničenja koja postoje, odnose se na to da sene mogu graditi ogromni kompleksi, odnosno da sve građevine mogu biti maksimalno u visini okolne vegetacije i da završni materijali budu prirodni, poput drveta i kamena”, kaže Milanović i dodaje da je period korona virusa Taru učinio jednom od najposećenijih destinacija u Srbiji ali da je to sa sobom donelo i neke negativne efekte, kao što je ekspanzija divlje gradnje.

Ranko Milanović iz Nacionalnog parka „Tara”, Foto: GZS
Ipak, kako kaže, većina spornih situacije već je sudski procesuirana, te se bespravnoj gradnji stalo na put.
Unutar Nacionalnog parka „Tara” nalazi se jedan od najposećenijih i za pravljenje fotografija za društvene mreže najpopularnijeg vidikovca u čitavoj Srbiji. U pitanju je Banjska stena, vidikovac iznad jezera Perućac, sa koga se pruža zadivljujući pogled na kanjon reke Drine.

Predah na vidikovci Banjska stena; Foto: GZS
„Do samog vidikovca vodi planinarska staza u dužini od šest kilometara, a postoji i makadamski put dugačak pet kilometara, nakon koga je do vidikovca potrebno prepešačiti manje od jednog kilometra. Vidikovac se nalazi na oko 1.000 metara nadmorske visine, a ispod njega je jezero Perućac koje je na nekih 300 metara nadmorske visine, što znači da je visinska razlika nekih 800 metara”, istakao je Milanović.

Pogled na vidikovac Banjska stena; Foto: GZS
Iako u potpunosti tačna evidencija ne postoji, sasvim je sigurno da planina Tara raspolaže bogatom materijalnom bazom za smeštaj turista.

Smeštajni kapaciteti na Tari variraju, od modernih hotela do etno kutaka; Foto: GZS
„Procene govore da se radi o nekih 7.000 ležajeva. Kaluđerske bare su i dalje centar prostornog i poslovnog razvoja Nacionalnog parka ‘Tara’, gde dominira hotelski smeštaj. Najznačajniji su objekti vojne ustanove ‘Tara’, sa glavnim objektom, modernim hotelom ‘Omorika’, kapaciteta 404 ležaja uključujući i depadans hotela ‘Javor’. Takođe treba pomenuti i garni hotel ‘Tara’ kao i apartmane ‘Kurta’ koji u okviru svog kompleksa poseduju i nacionalni restoran i privatni spa centar. Na Mitrovcu su dominantvni objekti Nacionalnog parka ‘Tara’ i čuveno dečije odmaralište ‘Mitrovac’. Njega čini sedam paviljona od kojih cetnralni ima kapacitet 60 ležaja, dok preostalih šest paviljona, izgrađenih u planinskom stilu, moguće je smestiti do šestoro dece”, rekal je Olivera Milanović iz turističke organizacije „Tara-Drina”.
Glas zapadne Srbije
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.