
Ovaj svetitelj u hrišćanstvu zauzima posebno mesto kao prvi mučenik Aleksandrijske crkve, ali i kao verni saputnik i pomoćnik apostola Petra.
Prema predanju, Sveti Marko je boravio u Rimu gde je, na molbu tadašnjih vernika, zapisao Jevanđelje koje govori o životu, čudesima i učenju Isusa Hrista. Apostol Petar je, kako se veruje, potvrdio istinitost Markovih zapisa, zbog čega se njegovo Jevanđelje smatra jednim od najvažnijih svedočanstava ranog hrišćanstva.
Nakon propovedanja u Misiru, Sveti Marko odlazi u Aleksandriju gde osniva crkvu i širi hrišćansku veru. Njegove propovedi bile su praćene brojnim čudima i dobrim delima, zbog čega je među narodom stekao veliko poštovanje. Ipak, u vreme cara Nerona, 68. godine, neznabošci su ga uhvatili i nakon teškog mučenja usmrtili.
Njegove mošti hrišćani su sahranili sa velikim poštovanjem, verujući da vekovima donose utehu i isceljenje bolesnima. U 9. veku prenete su u Veneciju, gde su najpre bile položene u duždovoj kapeli, a potom u veličanstvenoj Crkvi svetog Marka, jednoj od najpoznatijih svetinja u Evropi. Bazilika Svetog MarkaOvaj dan u narodu ima posebnu težinu – ne samo zbog svetitelja koji je preneo Reč Hristovu širom sveta, već i zbog običaja i verovanja koja se s njim prenose kroz generacije.
Markovdan se u Srbiji obeležava od davnina i prate ga brojni običaji i verovanja. U narodu se verovalo da onoga ko se danas ogreši o praznik mogu stići oluje i gromovi koji će mu uništiti imanje, pa zemljoradnici na ovaj dan nisu radili u polju.
Jedan od najlepših običaja vezanih za Markovdan jeste unošenje ljiljana u dom, jer se veruje da ovaj cvet privlači sreću, mir i blagostanje, štiti kuću od nesreće i duhovno je osvećuje.

Foto: Ilustracija
U hrišćanskoj simbolici, ljiljan je jedan od najuzvišenijih cvetova. Legenda kaže da je nastao iz suza Isusa Hrista, koje su pale na zemlju tokom Njegovog pogubljenja. Otuda i njegova povezanost sa nevinim stradanjem, nadom i duhovnom čistoćom.
Zovu ga i „Bogorodičin cvet“, jer se veruje da je bio omiljeni cvet Device Marije. Njegove tri latice simbolizuju Svetu Trojicu, ali i tri Marijine osobine: nevinost, pobožnost i skromnost.
Zato je u našem narodu običaj da se na važne praznike ljiljan donosi u dom – kao znak čiste vere, zaštite porodice i molitve za blagostanje.
Unošenje ljiljana u kuću ima za cilj da vas zaštiti od zlih sila, ali i donese duhovni mir i plodnost u svakom smislu – kako na njivama, tako i u srcima.
Postoji i staro verovanje da na Markovdan ne treba spavati tokom dana, kako čoveka ne bi pratila pospanost i lenjost cele godine. Izuzetak su oni koji su spavali na Đurđevdan, jer se verovalo da kratkim odmorom na Markovdan mogu „poništiti” prethodni greh.
Sveti Marko je u mnogim krajevima Srbije česta krsna slava, ali i zaštitnik pojedinih gradova i mesta, gde se njegov dan obeležava litijama, molitvama i okupljanjem vernika.
Glas zapadne Srbije
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.