
se pet monaških isposnica u kojima je i Sveti Sava boravio, prepisivao knjige i tihovao u vreme gradnje manastira.
Veruje se da su monasi ovde boravili još u 13. veku, a po pojedinim tragovima u zidovima vrlo je verovatno da je tu bila i crkva.
Do ovih isposnica do 2016. godine dolazilo se strmom "kozjom stazom", a onda je sredstvima ministarstva turizma urađeno kameno stepenište koje olakšava put onima koji se odluče da posete ovaj jedinstveni lokalitet ili da se umiju Savinom vodom sa izvora u samoj pećini - isposnici.
"Prema predanju na tom izvoru u davna vremena lečili su se slepi, ali i teško bolesna deca i stari ljudi. I danas je to verovanje ostalo očuvano, pa i dan danas ovde dolaze brojni posetioci, umiju se vodom i ponesu u flašama kući za zdravlje svoje porodice. Takođe, postoji verovanje da se ova voda ukazuje samo pravednima dok se pred grešnima povlači. Brojni su hodočasnici ali i nevoljnici ovde dolazili da se pomole, umiju i zaista je gradnja ovog prilaza veoma olakšala njihov dolazak, jer je prilaz do tada bio izuzetno zahtevan", kaže za GZS istoričar umetnosti Mirko Malešić koji se bavio istraživanjem ovih pećina - isposnica i koji je mišljenja da je još mnogo toga neotkrivenog.

Savina voda, Foto: GZS
Prema rečima direktora TO Prijepolje Petra Vasiljevića najveći problem je to što nad ovim lokalitetom još uvek nije određen upravljač, pa pitanje održavanja prilaza ovom jedinstvenom lokalitetu, ali i njegovo uređenje nije rešeno.
"Nažalost i brojni posetioci koji ovde dođu ponašaju se neodgovorno. Mnogi od njih ponesu plastične čaše i flašice da bi zahvatili vodu, umili se ili je popili a zatim to jednostavno bace pored izvora, a dešava se da neki od njih požele da ponesu sa sobom i suvenir, pa smo imali situacije da ljudi pokušavaju da odvale deo kamena u samoj pećini", ističe Vasiljević.

Težak prilaz do same pećine, foto: GZS
Do isposnica je najbolje doći u prolećnim i letnjim mesecima, jer uprkos, kamenom stepeništu i drvenoj ogradi, zimi je na tom potezu veoma rizično kretati se zbog leda i snega, a naročito je teško popeti se u samu pećinu, jer od platoa do same pećine ne postoje uređene stepenice već je neophodno uzverati se uz pukotine u steni.

GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.