
Danas predstavljaju pravo umetničko delo, ali i spomeničko nasleđe kojim se Bajina Bašta, kao opština sa najvećim brojem nekropola u Srbiji može pohvaliti. Ono što je sigurno jeste da pored istorijskog konteksta njihovog nastanka i uticaja kako na svetovni tako i na duhovni život stanovništva koje je sa stećcima vekovima živelom bitna i turistička promocija.
Mramorje ili Bagruša u Perućcu je jedan od dva lokaliteta na teritoriji opštine Bajina Bašta koji se nalaze na Uneskovoj listi zaštićene svetske kulturne baštine. To je srednjovekovna nekropola stećaka, koja se nalazi u Perućcu i spada među najočuvanije nekropole tog podneblja.
" Ovo je jedna od dve nekropole koja se nalazi na teritoriji Bajine Bašte od ukupno tri koje se nalaze na teritoriji RS. Na Balkanskom poluostrvu ima ih 43, kaže Aleksandar Simić, istoričar.

Aleksandar Simić, istoričar, Foto: GZS
Nekropola je formirana u XIV veku i imala je oko 200 stećaka, napravljenih od tvrdog krečnjaka, među kojima su najveći primerci dostizali dužinu od 2 metra, sa širinom i visinom od skoro 1 metra.
"Na nekim delovima Balkanskom poluostrva stećci su zastupljeni i u 12 veku,a specifični su po načinu gradnje, kamene tesane blokove rađene od krečnjaka, različitih dimenzija i oblika i dokazuju način sahranjivanja naših predaka kao i neimarstvo stanovništa tog doba.
Najveći stećak na Balkanu težak je 32 tona,a ukrasi koji su zastupljeni u Bajinoj Bašti su odlike oružja, krsta i polumeseca što potvrđuje da je na ovom lokalitetu sahranjivano obično stanovništvo", kaže Simić.
Arheološka ispitivanja koja su izvršena pre 15 godina na žalost nisu privedena kraju.
" Kada su vršena ispitivanja 2010.godine, otkriveni su srebrni novčići što govori da su pripadnici srednje klase, a oba lokaliteta su konzervirana 2011.godine i postoji mogućnost dodatnog istraživanja.
Ono što je činjenica jeste podatak da je na oko 300 stećaka sa ovih prostora ispisano ćirilicom što još jednom dokazuje da Bajina Bašta sa pravom nosi epitet prestonice srpskog pisma", dodaje za Glas zapadne Srbije istoričar Aleksandar Simić.

GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.