
Istoričar dr Radomir J. Popović (1969) iz Istorijskog instituta u Beogradu govorio je o političkom i društvenom kontekstu u kome je izbio ustanak, zatim o ulozi Hadži Prodana Gligorijevića kao vođe pobune, ali i o tragičnoj sudbini igumana Pajsija i đakona Avakuma, koji su postali simboli mučeništva u borbi za slobodu. Tokom predavanja je bilo osvrta i na šire posledice bune, kao i na njen uticaj na pripremu Drugog srpskog ustanka 1815. godine.

,,Danas se navršava 210 godina od Hadži -Prodanove bune,reč je o jednom važnom istorijskom događaju koji se posmatra u kontekstu srpske revolucije,odnosno stogodišnjeg ratovanja između Srba i Turaka.Hadži -Prodanove buna je događaj koji povezuje Prvi i Drugi srpski ustanak. Obično se u istoriografiji uzima da je pojam ove bune lokalnog karaktera ,ona jeste izbila u čačanskom krajuali je imala odjeka i u kragujevačkoj nahiji,jagodinskoj pa čak i šabačkoj nahiji. Značajna je iz više razloga,najpre jer je to seme pobune ,butnovni duh srpskog naroda koji je opstao i posle katastrofalnog sloma 1813.godine.Sa druge strane ona je nastala kao posledica ukupnih društvenih,političkih okolnosti u beogradskom pašaluku koji su nastali 1814.godine.Buna je trajala nešto manje od mesec dana ,nije rezultovala oslobođenjem srpskog naroda ali je uticala na to da Osmanska represivna vlast pogubi na svirep način skoro 300 vidjenih Srba i ubrzala je na taj način pripreme za Drugi srpski ustanak,,-izjavio je Popović
Sem hadži Prodana, u buni nije učestvovao nijedan vojvoda iz Prvog ustanka, dok je nekoliko i pomagalo Turcima. Miloš Obrenović je odbio ponuđeno vođstvo, izgovarajući se na nepripremljenost, nedostatak oružja i nepogodno godišnje doba. Međutim, ponudio je veziru Sulejman-paši svoju pomoć za gušenje bune, uz obećanje da će biti oprošteno svakome učesniku bune koji se preda, izuzev hadži Prodana i njegove braće. Zajedno sa rudničkim muselimom Ašim-begom, Miloš je ugušio bunu, uz veći otpor u kragujevačkoj nahiji.
Posle sukoba kod Knića, gde su ustanici izvojevali pobedu, ali se potom razišli kućama, hadži Prodan je prebegao u Austriju.
Posle smirenja bune nije poštovano vezirovo obećanje dato Milošu Obrenoviću; iz pobunjenih nahija pokupljeno je oko 300 istaknutih ljudi i u sindžirima odvedeno u Beograd gde su pogubljeni ili nabijeni na kolac. Na kolac je nabijen i začetnik ustanka, iguman Pajsije, kao i đakon Avakum.
GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.