
Ovaj jedinstveni sabor molitve, umetnosti i duhovnosti okupio je 19 umetnika iz Srbije i regiona, koji su na drvetu pretočili svoju veru i poštovanje prema omiljenom srpskom arhipastiru.
Za najlepši i najbolji rad ovogodišnje kolonije proglašen je sveštenički blagosiljajući krst, autora Milenka Stevanovića iz Parmenca.

Milenko Stevanović, pobednik na koloniji „Krst patrijarha Pavla”, foto: 4N Studio
On je s puno ljubavi i pažnje oživeo drvo trešnje, utkavši u svoj rad duboku hrišćansku simboliku.
„Krst sam radio na trešnjevom drvetu oko sedam dana. Izabrao sam ga zbog izuzetno lepe boje, a za duborez je odlična i šljiva, možda ima i najbolju nijansu, za razliku od lipe. Ovo je sveštenički, ručni krst koji na sebi ima četiri stubića, a oni označavaju četiri jevanđelista na kojima stoji naša vera, kao i knjigu Alfu i Omegu, početak i kraj. Takođe sam postavio i Studenički krst, što mi je bilo izuzetno važno”, objašnjava pobednik Milenko Stevanović.
Šaljući poruku svim ljudima da ne sputavaju svoje unutrašnje darove, Stevanović je poručio:
„Preporučujem svima da probaju da rade ovako nešto, bez obzira na to misle li da znaju ili ne. Bog kome daje jedan talenat, daje mu i drugi, samo treba da ga otkrije i iskoristi.”

Goran Milošević, iskušenik iz manastira Rukumija, foto: 4N Studio
Među učesnicima bio je i Goran Milošević, iskušenik iz manastira Rukumija, čiji je rad nadahnut bratskom ljubavlju prema ruskom pravoslavnom narodu i snažnim motivom Hristovog raspeća.
„Prvi motiv bila mi je ta bratska ljubav prema pravoslavnoj Rusiji, ali ispred svega gledao sam da Raspeće bude glavni motiv, da ljudi u njemu vide suštinu krsta, da vide kako se Gospod razapeo za nas i za oproštaj naših grehova. Krst nam je nakon toga odbrana od svega zlog. To je najjače oružje kojim zadobijamo Carstvo nebesko. Zato treba dobro da obratimo pažnju na krst koji izobražavamo na sebi, da sve bude pravilno. Bog mi je dao taj dar, a nasledio sam i od oca talenat za duborez, pa sam uz blagoslov oca Simeona Rukumijskog ovo i ostvario”, istakao je iskušenik iz Rukumije.
Uključenje iz manastira Blagoveštenje kablarsko u proidukciji 4N Studija emitovano u emisiji „Jutro” na Prvoj televiziji
Osnivanje kolonije i same manifestacije vezano je za duboku simboliku i sećanje na dane kada se patrijarh Pavle, kao mladić, u manastiru Vujan izlečio od tada neizlečive tuberkuloze. U znak zahvalnosti Bogu, on je tada svojim rukama izrezbario poznati Vujanski krst.

„Budimo ljudi”, tako je govorio patrijarh pavle, foto: 4N Studio
Profesor Drago Milošević, idejni tvorac manifestacije „Dani patrijarha Pavla”, jedan od organizatora ove duhovne manifestacije, podsetio je na izvornu ideju okupljanja.
„Prvenstveno sam se rukovodio životom i postupanjem patrijarha Pavla, najpre dok je bio vladika raško-prizrenski, a potom i na tronu srpskog patrijarha. Osetio sam da je to sveti čovek i da svi treba da težimo da svakodnevno postupamo onako kako je on postupao, a to je praktični život po Jevanđelju. Vujanski krst koji je izrezbario bio nam je podstrek da osnujemo drvorezbarsku koloniju, a pre 11 godina napravili smo da se oko tih krstova okupljamo na Krstovdan (Vozdviženje Časnog Krsta). Tada simbolično uznosimo ove krstove njemu u čast, da bismo se podsetili njegovog bogougodnog dela i popravljali sebe. Patrijarh je često govorio: „Kakvi ćemo biti ljudi i u šta ćemo izrasti, to isključivo zavisi od nas, da li hoćemo da budemo ljudi ili neljudi,” pojasnio je profesor Milošević.

Profesor Drago Miloševiđ, idejni tvorac manifestacije „Dani patrijarha Pavla”, foto: 4N Studio
Drvorezbarska kolonija, koja je započela kao skroman skup umetnika, danas prerasta u sveobuhvatnu manifestaciju „Dani patrijarha Pavla”. Pored svečanosti podno Kablara, programi poput svečane akademije i tematskih izložbi nastavljaju se u Kulturnom centru u Čačku.
Svi sadržaji ove manifestacije nose jedinstvenu poruku koju je sažeo profesor Milošević, da se, okupljeni oko svetog lika i dela patrijarha Pavla, svi zajedno saberemo i sa ponosom kažemo: „Evo čoveka.”
GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.