
Plutajuće lančanice postavljene na jezeru postale su važna prepreka otpadu – zadržavaju ga na jednom mestu i omogućavaju organizovano uklanjanje pre nego što nastavi dalje niz Lim.
Koliko je problem ozbiljan najbolje pokazuju velike akcije čišćenja Potpećkog jezera. Tokom jedne od njih, koja je trajala više od 20 dana, sa lančanice je uklonjeno više od 10.000 kubika različitog otpada.
Foto: A.Rovčanin, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje
– Ogromne količine smeća koje se nakon obilnih padavina zaustavljaju kod Priboja nisu samo lokalnog porekla. Lim otpad prikuplja duž uzvodnog toka, pa Potpećko jezero zbog konfiguracije terena i akumulacije praktično postaje mesto na kojem problem čitavog sliva postaje najuočljiviji – kaže Siniša Laković iz UG Jastreb.
Upravo zato postavljene su plutajuće lančanice.
Njihova uloga je jednostavna, ali značajna, da presretnu plutajući otpad i zadrže ga na kontrolisanom mestu. Time se olakšava njegovo prikupljanje i sprečava dalje rasipanje duž jezera i nizvodno.
Lančanica, međutim, zahteva stalno održavanje. Kada Lim nadođe, sa vodom stižu velike količine plastike, granja, stabala i drugog materijala, zbog čega je neophodno pravovremeno uklanjanje nagomilanog otpada.
– Da je reč o problemu koji zahteva kontinuiran rad pokazala je i akcija čišćenja priobalja Potpećkog jezera, tokom koje je prikupljeno više od 50 kubika plutajućeg otpada. U akciju su, pored institucija, uključena i ekološka udruženja – navodi Laković, koji se stara o čišćenju lančanica.
Foto: A.Rovčanin, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje
Efekat ovakvih mera ne ogleda se samo u tonama ili kubicima izvađenog smeća.
Potpećko jezero sve više dobija turističku funkciju. Na njegovoj obali razvija se Ribarsko naselje, sa sadržajima namenjenim ribolovcima i drugim posetiocima, dok Lim već privlači učesnike tradicionalnog raftinga.
Upravo zato gomile otpada na površini vode predstavljaju i ozbiljan problem za turistički imidž Priboja. Fotografija jezera prekrivenog plastikom teško može ići zajedno sa promocijom netaknute prirode, ribolova i odmora uz vodu.
Foto: A.Rovčanin, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje
Lančanice zato imaju dvostruki značaj, ekološki i turistički. One pomažu da se otpad kontroliše i ukloni, ali istovremeno doprinose očuvanju prostora koji Priboj želi da razvija kao turističku destinaciju.
Ipak, one predstavljaju poslednju liniju odbrane, a ne konačno rešenje.
Foto: A.Rovčanin, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje
Dok god postoje divlje deponije uz Lim i njegove pritoke i dok se otpad odlaže na mestima sa kojih ga bujične vode mogu odneti u reku, nove količine smeća stizaće prema Potpećkom jezeru.
Zbog toga dugoročno rešenje mora početi uzvodno, uklanjanjem divljih deponija, boljim sistemom upravljanja otpadom i saradnjom svih lokalnih samouprava kroz koje protiču Lim i njegove pritoke.
Za Priboj je važno da lančanice ostanu funkcionalne i da se prikupljeni otpad redovno uklanja, ali još je važnije da se količina otpada koja do njih stiže iz godine u godinu smanjuje.
Tek tada će se uspeh meriti ne količinom smeća izvađenog iz Potpećkog jezera, već time koliko ga je manje završilo u Limu.
Tekst je nastao u okviru projekta “Privreda i ekologija, održivi razvoj opštine Priboj”. Izradu teksta sufinansirala je Opština Priboj iz sredstava za učešće na Кonkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja u oblasti javnog informisanja u 2026. godini. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
PP Media/ GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.