Na površini od 64.000 hektara, podeljeno je na tri šumske uprave - „Prijepolje”, „Priboj” i „Nova Varoš”, koje se teritorijalno poklapaju sa administrativnim područjima tih opština.
Spoj šume, vode i kamena, a pored toga i bogatsvo kulturno istorijskih dobara, pravi su raj za turiste, lovce, ribolovce...
Dakle, ako ste strasveni lovac, na tom području se nalaze dva otvorena lovišta „Ožalj” i „Ljeskovac” u kojima je dozvoljen lov na divlju svinju, srnu, vuka, lisicu... Novina je i izgradnja dva nova hranilišta za medvede, koji su inače strogo zaštićena vrsta, kako bi se smanjila šteta koju ove životinje nanose lokalnom stanovnišvu.
Ukoliko više volite pecanje, naš predlog je ribarsko područje koje se nalazi u sastavu Parka Prirode „Zlatibor”, odnosno ribolovne vode i vodotoci Uvca, Rzave, Crnog Rzava, Dobroseličke reke, Ribnice, Katušnice, veštačko akumulaciono jezero „Ribnica”. Vode tog područja, bogate su pastrmkom, mladicom, klenom, šaranom, somom, koriste se za rekrativni ribolov.
U okviru ŠG „Prijepolje” postoji rasadnik šumskog sadnog materijala „Kamena Gora” u kojem se prozvodi isključivo sadni matrijal smrče, crnog i belog bora. Prioriteti posle nedavnih požara su da se utvrdi stepen ošećene šume i da ta područja što pre saniraju pošumljavanjem.
Posebna pažnja posvećena je i razvoju turizma. Zato vam predlžemo boravak u netaknutoj prirodi, u nekom od naših objekata. Šumarska kuća „Vodena poljana” nudi četiri apartmana i jednu sobu sa kupatilom. Objekat se nalazi na 1.400 metara nadmorske visine. Noćenje u dvokrevetnoj sobi kreće se od 1.500 dinara sa doručkom do 3.000 na bazi punog pansiona, po osobi. U blizini se nalaze manastiri Mileševo i Davidovica, a nisu daleko ni Zlatarska jezera, Zlatibior i Tara.
Zahvaljujući donaciji JP „Srbijašume” na Vodenoj poljani sagrađena je crkva brvnara koja je osveštena 2007. godine, a JP „Srbijašume” obezbedilo je zemljište i krst.
U ponudi je još jedan objekat na 1.270 metara nadmorske visine. U pitanju su tri dvokrevetna apartmana u šumskoj kući „Kamena Gora”, nadomak Prijepolja a u blizini graničnog prelaza „Jabuka” sa Crnom Gorom. Cena po osobi na bazi dnevnog najma je 1.100 dinara.
Upravo predeo izuzetnih prirodnih odlika „Kamena Gora” je od 2014. godine pod zaštitom države. Čak 60 odsto tog područja prekriven je šumama, od čega su najznačajnije šume smrče. Kamena Gora je i stanište retkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Na tom području utvrđeno je prisustvo 473 biljne vrste i podvrste, što čini oko 13 odsto ukupne flore Srbije.
Zbog očuvane prirode, izbrazdnih kanjona i klisura, ruralnog ambijenta, prostranih livada i pašnjaka, ali i manastirskog kompleksa „Davidovica” pod zaštitom države je i predeo izuzetnih odlika „Ozren - Jadovnik”. I područje klisure reke Mileševke stavljeno je pod zaštitu da bi se očuvale prirodne pojave i u reljefu, ali i prirodne retkosti tog kraja. A to su retke vrste Pančićeve omorike, zaštita izvornog šumsko planinskog ekosistema, crnog bora i crnog graba, autohtone šume pitomog kestena i bukve, ali i beloglavog supa. Kulturno istorijski značaj okoline tog zaštićenog područja je veoma izuzetan. Zato ukoliko se nađete u ovom kraju obavezno posetite manastir Mileševa, sagrađen u prvoj polovini 13. veka, i grad Mileševac, koji su još 1947. godine stavljeni pod zaštitu države.
Na kraju, iz ŠG „Prijepolje”, poručuju da su prioriteti gazdinstva u narednom periodu, a u skladu sa poslovnom politikom JP „Srbijašuma”, sprovođenje plana obnavljanja i podizanja novih šuma, njihova zaštita i sprovođenje proizvodnih planova. Zatim, unapređenje šumske infrastrukture rekonstrukcijom i izgradnjom novih puteva u cilju efikasnije zaštite sprovođenja planova gazdovanja šumama.
Svetlana Vojinović / GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2025. Sva prava zadržana.